aRo 8:34; 1Tim 2:5; Ibr 7:25, 9:24
bYo 1:29, Yo 11:52; Ro 3:23+, 5:18
cYo 13:34+, Yo 14:21, 15:12
dYo 14:21,23,40
eMt 11:29; Yo 13:15, Yo 15:4+; 1Pe 2:21
fYo 13:34+, 15:12
gYo 1:9, 8:12; Ro 13:12; Ep 5:8; 1Tes 5:5,8
h1Kor 13:2; 2Pe 1:7+
iRo 14:13
jYo 11:10, 12:35; 1Yo 1:5
kLu 24:47; Ŋgo 4:12, 10:43
lEp 6:10
mMt 6:24; Ro 12:2; Yems 4:4
nRo 13:14; Yems 4:16; 1Pe 2:11
oMbo 15:5; Mt 7:24; 1Kor 7:31; Yems 1:10+
qMt 24:5,24; 2Tes 2:3; 1Tim 4:1; 2Pe 2:1; 1Yo 4:3
rMbo 41:9; Ŋgo 20:30
s1Kor 2:15; 2Kor 1:21; Ep 1:13
tRo 15:14
u1Yo 4:3.
vYo 5:23, 14:7+, 15:23; 1Yo 4:15, 5:1; 2Yo 9
wYo 14:23
xYo 6:40, 17:3; 1Yo 5:11
yYo 14:26, 16:13+; 1Kor 2:10; Ibr 8:10+
zMk 8:38; 1Yo 4:17
aaYo 1:12+, 3:3+; Tit 3:5; 1Yo 3:7,9+

1 John 2

Krisi imender piti

1O lutuŋan, sua ti, nio aŋbeede piom, bekena motoyom iŋgal ituyom. Kokena kotop pa sanaana. Tamen sombe tomtom tasa itop pa sanaana, na iti lende tomtom ndeeŋeŋana ta imendernder piti, mi izzo sua kiti ila ki Tamanda Anutu. Ni Yesu Krisi. a

2Ni itunu imeete bekena ireege sanaana kiti mi ikoto Anutu kete malmalŋana kini. Mi uraata kini tana, ni ikam piti men som. Ikam pa wal boozomen ta timbot toono na. b

Matanda iŋgal be toto tutu ki Krisi

3Iti sombe tototo Krisi tutu kini, na iswe kembei iti tuute i. c

4Mi sombe tomtom sa isombe ni iute Krisi, mi tamen itoto tutu kini som, na mbulu kini tina iswe i kembei ni tomtom pakaamŋana, mi sua ŋonoono imbot la leleene som. 5Pa bela tototo sua ki Krisi, to mbulu ki Anutu ta ni iur leleene piti i, iur ŋonoono. Tana iti sombe takamam ta kembei, na iti tuute: Tewe Krisi lene, mi tesekap la kini kek. d

6Tana sombe tomtom sa iso ni iwe Krisi lene mi isekap la kini, na bela ipa pai kini ma kembei ta Krisi itunu. e

Tuur lelende pizin tomtom

7O niom wal tio, nio iŋgi aŋbeede tutu popoŋana piom som. Pa indeeŋe ta kuurla mata popoten mi imar na, niom kuute tutu ti. Pa tutu muŋguŋana ti imbot la sua ta tizzo piom mi keleŋ kek na. f

8Tamen tutu tiŋgi, iŋgi popoŋana tomini. Pa ka mbulu ŋonoono tau tere ise ki Krisi mi iwedet piom i tomini. Pa iŋgi zugut ikamam be imap. Mi mat ŋonoono tau iyaryaara i. g

9Sombe tomtom sa iso ni imbotmbot la mat leleene, mi tamen iurur koi pa toŋmatiziŋ sa ta ki Krisi i, ina ni imbot mat leleene som. Ni imbotmbot zugut leleene men. h

10Mi tomtom ta sombe iurur leleene pizin tomtom, na ni imbotmbot la mat leleene. Tomtom ta kembei na, iti tuute: Ni ko ikam mbulu sa tabe ikam tomtom toro ma itop pa sanaana i na som. i

11Tamen tomtom ta sombe iurur koi pa toŋmatiziŋ sa ta ki Krisi i, na ni imbotmbot zugut leleene men. Tana ni iwwa lela zugut leleene, mi ikankaana pa zaala tabe ila pa i. Pa zugut izuk mataana kek. j

Tombot molo pa koroŋ toono kan

12O lutuŋan, sua ti, iŋgi aŋbeede piom paso, Tamanda Anutu ireege sanaana tiom pa Yesu Krisi zaana ma ila lene kek. k

13Mi niom kolman na, aŋbeede sua ti ima piom paso, Ni tau imbotmbot ta mata popoten mi imar na, niom kuute i kek. Mi niom naŋgaŋ popoŋoyom na, aŋbeede sua ti ima piom paso, niomŋan Tomtom Sanaana koporou ma kilip pini kek.

Lutuŋan, nio aŋbeede sua ti ima piom paso, niom kuute Tamanda Anutu kek.

14Mi niom kolman na, aŋbeede sua ti ima piom paso, Ni ta imbotmbot ta mata popoten mi imar na, niom kuute i kek. Mi niom naŋgaŋ popoŋoyom na, aŋbeede sua ti ima piom paso, niom kemendernder mbolŋana, mi sua ki Anutu imbol la leleyom, mi niomŋan Tomtom Sanaana koporou ma kilip pini kek. l

15Toono ti ramaki ka mburu mi mbulu na, kuur leleyom pa pepe. Pa sombe tomtom sa iurur leleene pa koroŋ toono kan, inako iurur leleene ila ki Tamanda Anutu som. m

16Mbulu toono kana na, iti tuute kek: Nindi zze pa koroŋ kulindi kana, matanda berber pa koroŋ matakiŋa, mi tapase pa itundu mburanda mi tapakurkur itundu. Mbulu boozomen ta kembei imar pa Tamanda Anutu som. Ina mbulu toono kana men. n

17Mi iti tuute: Toono ti ramaki ka mbulu ta tomtom nin zze pa i, ina kola imap. Tamen tomtom ta sombe itoto Anutu leleene, na ni ko imbot ma alok. o

Krisi ka koi bizin

18Lutuŋan, kere yom! Pa iŋgi mazwaana kaimer kana kek. Muŋgu tiso yom pa sua ta kembei. Tiso: “Kaimer ko Yesu ka koi
(2:18) Yesu ka koi ti, Grik kalŋan tipaata tisombe “Antikrais.”
sa ipet.” Mi buri taiŋgi boozomen ta tipet kek. Tana iti tuute: Iŋgi mazwaana kaimer kana ipet kek. q

19Wal tana, muŋgu tigabgaaba iti, mi itiŋan tuluplup ti ma tombotmbot la mbata. Mi iŋgi tizem lupŋana kiti kek. Tana ko muŋgu iti gaabaŋanda ŋonoono zin som. Pa kena so tizem ti som, mi itiŋan tombotmbot men lak. Mi iŋgi som. Tana tere iti. Pa mbulu kizin tana iswe kembei wal pakan ta timbotmbot la lupŋana kiti leleene na, gaabaŋanda ŋonoono som. r

20Tamen niom na, Ni ta Potomŋana na, ikam Bubuŋana mburaana ma isalakaala yom kek. Mi niom ta boozomen kuute sua ŋonoono. s

21Kokena kakam ŋgar kembei nio aŋso niom kakankaana pa sua ŋonoono, tanata aŋbeede sua ti ima. Na som. Sua ŋonoono, ina niom kuute kek. Mi sua tana irao ipiyooto sua pakaamŋana sa som. t

22Mi asiŋ ta izzo sua pakaamŋana? Ina ni ta iurla ki Yesu som, mi izzo Yesu ni Mesia som. Tomtom ta kembei, ni iwe Krisi ka koi. Mi tomtom ta sombe iurla ki Krisi som, na ni iurla ki Tamaana som tomini. u

23Pa tomtom ta sombe iurla ki Lutuunu som, na Tamaana tomini ko imbotmbot raami som. Tamen tomtom ta sombe iswe urlaŋana kini ila iwal matan kembei ni iurla ki Lutuunu, ina Tamaana ko imbotmbot raami tomini. v

24Tana sua ŋonoono tau tiso piom ta mata popoten mi imar na, motoyom iŋgal be kikiskis ma imbol la leleyom. Naso kesekap la ki Tamanda Anutu ziru Lutuunu ma kombotmbot. w

25Mi ina mbotŋana ki Anutu ta iseeŋge iseeŋge ma ila. Muŋgu Yesu itunu imbuk sua be ikam lende mbotŋana ta kembei. x

26Sua ti, nio aŋbeede piom paso, aŋsombe aŋsope yom pizin wal tau tikamam be tipandelndel yom i. 27Mi niom na, kakam Bubuŋana mburaana ma isalakaala yom kek. Mi mburaana tana imbotmbot raama yom men i. Tana zin wal ta tiserseere be tipaute yom na, len uraata sa piom som. Pa Bubuŋana itunu ko ipaute yom pa koroŋ ta boozomen. Bubuŋana tana koroŋ ŋonoono. Pakaamŋana sa som. Tana ŋgar ta so Bubuŋana ipaute yom pa na, motoyom iŋgal be kikiskis. Naso kesekap la ki Krisi ma kombotmbot. y

28O lutuŋan, motoyom iŋgal be kesekap la ki Krisi ma kombotmbot. Beso ni imiili ma imar mini, na iti ko tomoto i som, kanda miaŋ som, mi toko pini som. Ko nindi se, mi temender la kereene uunu raama lelende ambai. z

29Iti tuute: Krisi, ni tomtom ndeeŋeŋana. Tana tomtom ta sombe ikamam mbulu ndeeŋeŋana men na, tuute: Ni, Anutu ikami ma iwe popoŋana mi iwe ni lutuunu kek. aa

Copyright information for MNA